Moj proces skladanja

Pišem ovo pokušavajući unijeti "smisao" i "red" u nešto što je po prirodi stvari mnogo više nasumično i kaotično. Ovo su moji uobičajeni koraci rada na pojedinoj skladbi. Trudim se slijediti ih što je moguće više, no kako sam ranije rekao, to nije uvijek u stvarnosti provedivo niti tako predvidljivo.

1) Prokrastinacija i eskapizam

Za početak, prilično dugo vremena činim druge stvari koje me usrećuju. Od čitanja, učenja, fotografiranja, pisanja, gledanja filmova, slušanja glazbe, vježbanja do provođenja vremena sa obitelji i kućnim ljubimcima. :)

2) Trenutak radosti i odvraćene pažnje

U takvim trenutcima najčešće dolazi do kreativne inspiracije. Za mene osobno svakako neusporedivo češće nego kada svjesno i namjerno odlučim: "Evo, sada krećem raditi".

3) Brza zabilješka ideje, motiva, teme ili cijele skladbe

Koji će mi od tih glazbenih elemenata pasti na um u datom trenutku potpuno je nasumična stvar. No kada se dogodi, brzo ih zabilježim prije no što zaboravim. Ne koristeći DAW, već na puno skromniji način: snimanjem ideje na nekoj od klavijatura ili putem aplikacije za snimanje zvuka na mobilnom telefonu.

4) Snimanje solo piano verzije koristeći DAW

Klavir je moj glavni instrument te ga većinu vremena koristim i za skladanje. Također, većina mojih skladbi vrti se oko glavne teme izvedene na klaviru. Stoga najčešće počinjem snimanjem nove skladbe u solo piano izvedbi.

5) Temeljito MIDI uređivanje snimljene izvedbe

Premda težim spontanoj i neopterećenoj izvedbi, pri radu u studiju nastojim biti što točniji i precizniji. Iz tog razloga mukotrpno uređujem svaki MIDI dio svojih skladbi nakon što je izvorno snimljen. Tijekom ove često zamorne faze, povremeno dolazim do novih ideja što se očituje u dodavanju ili uklanjanju pojedinih nota tamo gdje je to prikladno ili nužno.

6) Osmišljavanje dodatnih aranžerskih elemenata

Većina skladbi koje sam do sada završio može funkcionirati kao skladba za solo klavir, no jednako tako volim skladati i producirati glazbu sa dodatnim elementima, poput aranžmana za gudače, elektronskih ukrasa te virtualne orkestracije. Ponekad eksperimentiram i sa gitarama te ostalim električnim i akustičnim instrtumentima. Najteži je dio ove faze izabrati zvučnu paletu. To je osobito istinito pri radu sa suvremenim elektroničkim i virtualnim instrumentima. Brian Eno, čuveni skladatelj ambijentalne glazbe, navodno je izjavio tijekom intervjua kako je zvučno izobilje koje omogućuje suvremena glazbena tehnologija često više zapreka no prednost. Premda volim imati široki izbor zvučnih boja na raspolaganju, moram se složiti s tom mišlju.

7) Snimanje i detaljno uređivanje dodatnih aranžerskih elemenata

Isto kao i ranije; snimam svaki pojedini elemenat a potom ga temeljito uređujem. Tijekom toga, povremeno dodajem ili oduzimam pojedine detalje.

8) Uređivanje CC podataka

Pri radu sa virtualnim instrumentima, osobito onima orkestralnima, od iznimne je važnosti koristiti CC podatke koji upravljaju glazbenim elementima kao što su dinamika, izražaj, vibrato, različite tehnike sviranja pojedinog instrumenta itd. Sve to donosi jednu novu dimenziju snimljenoj izvedbi a pridonosi i realizmu kao i glazbenoj tečnosti. Budući da se CC podaci najčešće snimanju istovremeno sa glazbenom izvedbom, vrlo je teško pritom biti precizan te je često nužno njihovo naknadno uređivanje. U osnovi se to svodi na dosadno i mehaničko crtanje uspona i padova, brijegova i dolina, no na kraju se itekako isplati u glazbenom smislu.

9) Miksanje i glazbena produkcija

Ako stvarate instrumentalnu glazbu u vlastitome kreativnom okruženju, glazbena produkcija je na neki način sastavni dio procesa skladanja. Ovisno o vrsti glazbe, ona može biti nadgradnja glazbenog rada koji joj prethodi ili njegova ispravka do određene granice. U mojem slučaju, radi se o prilično konzervativnom procesu koji obuhvaća miksanje, panoramiranje, zvučnu korekciju, dodavanje različitih efekata itd. No sve to služi samo da bi dodatno naglasilo glazbene elemente: melodije, harmonije i ritmove.

10) "Mastering"

Za ovaj završni korak često se govori kako ga je najbolje prepustiti profesionalcu. Premda je to istina, ne može si svatko, uključujući i mene, svaki put priuštiti slanje svih svojih završenih radova profesionalnome inžinjeru masteringa. Današnja tehnologija omogućuje skladateljima i producentima da taj smioni proces obave sami. Iako većina nas nema niti vještine niti iskustvo inžinjera masteringa, svakako je dobro znati par stvari o toj disciplini i biti u mogućnosti obaviti je "sami iz vlastitih potreba". Naravno, to nikako nije trajna zamjena za iskusnoga profesionalca koji vašu glazbu može zvučno podići na posve novu razinu. Dobro to znam iz vlastitoga iskustva. :)